Paket se kako je pojasnio, sastoji iz dva dijela i kriznog je karaktera.

"Dali smo jednokratnu pomoć svim penzoinerima koji primaju penziju manju od minimalne zarade. Manje od 222 eura. Podrška privredi obuhvata hiljadu preduzeća više, dakle 4 500 preduzeća i samim tim 19 500 zaposlenih", kazao je Milatović.

On je istakao da je prvi kvartal u crnogorskoj ekonomiji teži u odnosu na ostale kvartale.

"Da bi uopšte izašli iz krize ovo je paket koji će nam omogućiti da preživimo i omogućava Vladi da malo bolje razmisli o razvojin politikama i da na taj način omogućimo brži oporavak i damo dodatni optimizam građanim i previredi kada je riječ o ekonomskom oporavku", kazao je Milatović.

Naglasio je da su prvi put proširili pomoć penzionerima koji imaju male penzije, tako što su dali jednokratnu podršku penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne zarade koja iznosi 222 eura.

"U nekom prethodnom paketu bila je pomoć penzionerima ali samo onima koji primaju minimalnu penziju. Razlika je velika, ovim paketom smo obuhvatili dodatnih 34 hiljade penzionera i na ovaj način pružili jednokratnu pomoć koja nije velika  - 50 eura, i dobiće je skoro svaki drugi penzioner u CG", istakao je Milatović.

Porodice koje primaju materijalno obezbjeđenje, njih skoro 8.000 dobiće takođe po 50 eura, oni sa tri i više članova 100 eura.

Milatović je ocijenio da je bolji posao odrađen i kada je riječ o podršci privredi, te da su proširili listu ugroženih djelatnosti na oko 40 procenata.

"Te djelatnosti dodate su u dijelu transportnog sektora, prerađivačke industrije. Ovo je odrađeno u lijepoj saradnji sa Poreskom upravom od koje smo tražili promet za prošlu i pretprošlu godinu kako bi vidjeli kojim djelatnostima je pao najviše promet. Ovom mjerom je do sada bilo obuhvaćeno 3,5 hiljade zaposlenih a sada je obuhvaćeno još hiljadu preduzeća i oko 19 hiljada zaposlenih",naveo je ministar ekonomskog razvoja.

Vlada je odobrila produženje mogućnosti dobijanja subvencije po zahtjevu poslodavca na zarade za januar, februar i mart 2021. godine. Iznos subvencije u ovom periodu određuje se na način da se opredjeljuje iznos srazmjeran ostvarenoj zaradi u decembru 2020. godine i to u iznosu od 100 odsto na iznos minimalne bruto zarade. Isti iznos subvencije opredjeljuje se i za zarade zaposlenih koji su bili u karantinu i izolaciji.

Poslodavci koji zasnuju radni odnos do 31. decembra 2021. godine na neodređeno vrijeme sa osobom koja se nalazi na Zavodu za zapošljavanje duže od tri mjeseca, oslobađaju se obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Jedini uslov koji poslodavac treba da ispuni je da je navedenim zapošljavanjem povećao broj zaposlenih u odnosu na dan 31. decembar 2020. godine.

“Poslodavac će biti oslobađen obaveze plaćanja navedenih poreza i doprinosa za zarade, maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. 90 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2021. godini, 60 odsto u 2022. i 30 odsto u 2023. godini za sve one ljude koje zaposle do kraja ove godine”, objasnio je Milatović.

Na taj način, ističe Milatović, Vlada je htjela da pomogne i preduzećima i nezaposlenim ljudima da se vrate na tržište rada.

“Ovo je mjera koja će po našoj procjeni u trogodišnjem periodu koštati budžet preko 10 miliona eura. To znači da ćemo svakog novozaposlenig u 2021. godini mjesečno pomoći sa nekih 200-230 eura, u 2022. sa 150 eura, a u 2023. sa 80 eura”, objasnio je Milatović.

Takođe, jedna od novina je i da preduzetnici koji ne ostvare promet veći od 30.000 eura, ne moraju da se registruju za plaćanje PDV-a.

U cilju umanjenja negativnih ekonomskih efekata izazvanih pandemijom COVID-19, umanjiće se za 50 odsto ugovorene godišnje naknade za korišćenje morskog dobra za 2021. godinu.

“Subvencije za turoperatore. Novina su i turistički vaučeri koji će se moći koristiti do 30. juna, kao pomoć domaćoj privredi”, naveo je Milatović.

2020. kataklizmična

Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić kazao je da je prošla godina je bila kataklizmična.

"Imali smo ogroman pad BDP-a, fiskalni deficit iznad deset odsto. Imamo sliku koja je jako teška, uprkos toj slici izašli smo na tržište u pravom trenutku i dobili injekciju koju koristimo. To nam je dalo vremena da duboko razmislimo šta nam je činiti. Da smo izašli na tržište u januaru bila bi gora situacija za emisiju obveznica", naveo je Spajić.

Građani da budu patriote i kupuju domaće

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović kazao je da će se i prilikom raspisivanja tendera i javnih nabavki bolje voditi računa i zaštiti malih proizvođača.

"Imamo sistematski problem gušenja malih proizvođača. Naša obaveza u ovom kriznom vremenu je da sačuvamo svakog malog proizvođača",naveo je Stijović.

On je apelovao na građane da kupuju domaće proizvode.

"Tu se pokažite da ste patriote, jer svaki euro koji potrošite za kupovinu domaćih proizvoda omogućuje vašim komšijama i prijateljima da opstanu",naveo je Stijović.