Programski direktor CeMI-ja, Ivan Vukčević, kazao je predstavljajući Komparativnu analizu disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca sa posebnim osvrtom na Crnu Goru da je u skladu sa Strateškim ciljem 1 iz Strategije reforme pravosuđa i pratećeg akcionog plana vidljivo da su aktivnosti u cilju promovisanja odgovornosti na osnovu Etičkog kodeksa usmjerene na edukaciju sudija i tužilaca, ali i građana, „što nije slučaj sa disciplinskom odgovornošću“.

„Kod nje su predviđeni edukacija sudija i tužilaca, sastanci predsjednika sudova, ali ne i edukacija građana o disciplinskoj odgovornosti koja je veoma važna da bi sistem disciplinske odgovornosti bio funkcionalan. Iz tog razloga bi u sljedećem akcionu planu trebalo kao obavezu utvrditi sprovođenje edukacije građana o ovom pitanju“, rekao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, u okviru Strateškog cilja 4 koji se odnosi na transparentnost nije precizno predviđeno da će Sudski i Tužilački savjet objavljivati odluke koje se odnose na disciplinske postupke, ocijenjujući da je to potrebno izmijeniti u sljedećem akcionom planu.

„Takođe, potrebno je unaprijediti transparentnost, na čiju važnost ukazuju već pomenuti nalazi izvještaja Evropske unije i Savjeta Evrope. Podsticanjem transparentnosti afirmiše se model disciplinske odgovornosti i ukazuje na to da i informacije iz postupaka protiv sudija i tužilaca treba da budu date na uvid javnosti. Na ovaj način, stvaraju se uslovi za povećanje povjerenja građana u rad pravosudnih organa“, istakao je Vukčević, prenosi Pr Centar.

Kako je kazao, neophodno je kritički preispitati postojeća rješenja u Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama i Zakonu o državnom tužilaštvu, kako sa materijalnog, tako i sa procesnog aspekta.

„U cilju svojevrsne generalne prevencije treba predvidjeti mogućnost da se sudija/tužilac obrati Komisiji za Etički kodeks za mišljenje povodom konkretnog postupanja i da tim povodom može dobiti odgovor putem web-stranice sa anonimnim pristupom“, naveo je Vukčević.

Ocijenio je da je potrebno bliže opisati radnje disciplinskih prekršaja i jasno razlikovati njihova „preklapanja“ sa opisom povreda Etičkog kodeksa.

„Ovo iz razloga što komplikovanost društvenih odnosa usložnjava i liniju njihovog razgraničenja. Izričito treba utvrditi nemogućnost paralelnog vođenja disciplinskog postupka i postupka za povredu Etičkog kodeksa“, rekao je Vukčević

Kako je istakao, širenje vrsta disciplinskih sankcija, kao korelativa između učinjene povrede i sankcije koja se za nju izriče, doprinijelo bi osnaživanju principa proporcionalnosti, što posebno važi za lakše disciplinske prekršaje.

„Spisku ovlašćenih predlagača trebalo bi dodati i Sudski savjet/Tužilački savjet kao organ ili to pravo dati dijelu njegovih članova (npr.1/3). Neophodno je brisanje obaveze podnosioca predloga da bez prethodno sprovedene istrage, predlaže sankciju disciplinskom tužiocu“, kazao je Vukčević.

On smatra da je potrebno i drugačije urediti dvostepenost u odlučivanju u disciplinskim postupcima protiv sudija na način da drugostepeni organ bude Ustavni sud;

„Potrebno je skratiti rokove zastarjelosti u disciplinskim postupcima, kao i definisati postupanje u slučaju da u toku trajanja disciplinskog postupka sudija ili tužilac podnese ostavku, odnosno predvidjeti mogućnost da se disciplinski postupak u tom slučaju nastavi“, rekao je Vukčević.

Izvršna saradnica predsjednika Upravnog odbora CeMI-ja, Maja Bjelić, kazala je je Komparativna analiza disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca sa posebnim osvrtom na Crnu Goru, nastala u okviru projekta čiji predmet je Pravosudni integritet, a čiji je nosilac CeMI.

„Opšti cilj projektnih aktivnosti je unapređenje u oblasti objavljivanja informacija kroz podizanje svijesti o važnosti nezavisnosti i transparentnosti pravosudnih organa. To će biti postignuto u okviru saradnje nevladinih organizacija i predstavnika pravosudnih organa“, rekla je Bjelić, prenosi Pr Centar.