Ovom Informacijom prezentovani su ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira, a koji imaju za krajnji cilj uređenje biračkog spiska i vraćanje povjerenja građana u birački proces. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinilo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta koji će biti upućen na javnu raspravu.

Ističe se da je do predloženih izmjena i dopuna Zakona dovela činjenica da samo uređeno prebivalište znači tačan i precizan birački spisak. Naime, Ustavom Crne Gore, članom 45, propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Kao jedan od ključnih problema koji je i izvor nepovjerenja u sam birački proces konstatovana je činjenica da biračko pravo koriste crnogorski državljani koji u suštini imaju fiktivno prebivalište tj. prijavljeno i nikad odjavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a de facto žive, privređuju, odnosno nastanjeni su u inostranstvu sa namjerom da upravo tamo i ostanu, kao i da ova lica nemaju obavezu da odjave prebivalište, već je to ostavljeno kao mogućnost propisana Zakonom o registrima prebivališta i boravišta.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je formiralo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna ovog zakona i pristupilo izradi samog akta kojim je mogućnost odjave prebivališta izmijenjena u obavezu. Takođe, kako bi se stvorilo jedno održivo rješenje, te zaokružila ova zakonodavna cjelina, predložene su i druge intervencije na tekst važećeg Zakona.

Na sjedinici je usvojena Informacija o rezultatima sprovedene analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa crnogorskim državljanstvom.

U Informaciji su prezentovani ključni nalazi koji proističu iz analize zakonodavnog okvira i sudske prakse koju je izvršilo Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja pitanja sticanja crnogorskog državljanstva koje je ova Vlada sebi zadala kao jedan od ciljeva, odnosno da se olakša prijem u crnogorsko državljanstvo koji se, opet, neće kositi sa nekim osnovnim postulatima, ali ni zanemarivati potrebu za rješavanjem statusa određene kategorije lica.

Informacijom se Vlada upoznaje sa rezultatima sprovedene analize, kako bi se iznašlo optimalno rješenje koje će, prije svega, da odlikuje atribut pravednosti i neselektivnosti. Budući da je Zakonom o crnogorskom državljanstvu regulisano da se Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom precizno propisuju ovi kriterijumi, ukazano je na problematičnost konkretne odredbe sa aspekta njene primjene u praksi i predloženo je da se pristupi izmjeni Odluke, a što bi podrazumijevalo da se uslov neprekidnog boravka definiše tako da se u isti uračunava i periood privremenog boravka, uz stalni boravak koji se dobija na osnovu ovog privremenog. Ocijenjeno je da bi se predloženom izmjenom riješio status nemalog broja građana koji žive, privređuju, plaćaju poreze, i koji su svoj život vezali za ovu zemlju, a usljed ovako definisanih uslova nisu još uvijek uspjeli da steknu crnogorsko državljanstvo.

Usvojen je Izvještaj o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama za 2020. godinu.

Izvještaj sadrži i osvrt Ministarstva unutrašnjih poslova na same podatke i postupanje Uprave policije u godini za nama, a u odnosu na javna okupljanja i javne priredbe.

Kao ključno u ovom segmentu se ističe činjenica da u izvještajnom periodu, kako percepcija javnosti, tako i opšti utisak, svjedoče jednom selektivnom postupanju Uprave policije u odnosu na (ne)dozvoljavanje održavanja javnih okupljanja, obezbjeđivanje javnih okupljanja, kao i različito postupanje u odnosu na obavezu prijavljivanja pojedinih javnih okupljanja. Ocijenjeno je da je to razlog za zabrinutost, a, sljedstveno tome, iziskuje i potrebu djelovanja, prevashodno Ministarstva unutrašnjih poslova, kroz sve zakonom date mehanizme. Krajnji rezultat kojem se teži jeste puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, odnosno u konkretnom slučaju poštovanja prava na slobodu javnog okupljanja.