On je podsjetio da u Skupštini postoji dvotrećinska većina poslanika koji dolaze iz redova političkih partija, koje u svojim programima članstvo Crne Gore u NATO definišu kao jedan od prioritetnih ciljeva, a da je s druge podršku građana oko jedne trećine.

„U fazi integracija u kojoj se trenutno nalazi naša država, ovaj disbalans je neprihvatljiv“, kazao je Kaluđerović

Prema njegovim riječima, sve političke partije koje se iskreno zalažu za članstvo u NATO, a posebno vladajuća koalicija i partije manjinskih naroda moraju uložiti dodatne napore u predstojećem periodu kako bi svojim biračima pružili sve neophodne informacije o NATO i objasnili zašto je važno da Crna Gora postane dio kolektivnog sistema bezbjednosti.

Partije, naveo je Kaluđerović, moraju razumijeti da se Crna Gora nalazi u fazi kada je neophodno o tom pitanju razgovarati i objašnjavati ga do svakog detalja.

„Ko im drugi (građanima) ako ne političke partije, koje svoju poziciju i legitimitet grade upravo na podršci građana, može približiti priču o NATO? Podršku koju pitanje članstva uživa u Parlamentu treba pretočiti u podršku javnog mnjenja, kako bi smo uradili sve što je do nas pred očekivani poziva za članstvo“, rekao je on.

Što se tiče tajminga uključenja političkih partija, Kaluđerović smatra da se nije zakasnilo „i da je i ovdje važno odrediti kako pravu mjeru aktivnosti tako i pravo vrijeme“.

Dijalog bez povišenih emocija, predrasuda i stereotipa

On je dodao da se mora imati u vidu da su sva dosadašnja istraživanja javnog mnjenja saglasna u ocjeni da građani nijesu dovoljno informisani o NATO-u, njegovim ciljevima i zadacima, te političkim, bezbjednosnim i ekonomskim efektima koje donosi članstvo u ovoj alijansi.

“Upravo zbog toga je neophodan tolerantan, otvoren i argumentovan dijalog rasterećen povišenih emocija, predrasuda i stereotipa tipičnih za ovo pitanje. Odgovornost za pravilnu informisanost i edukaciju građana moramo preuzeti svi zajedno, pri tome mislim na istaknute funkcionere, političke partije, NVO sektor i medije, univerzitete, privredu”, kazao je Kaluđerović.

Navodeći da podrška za članstvo varira između 30 i 40 odsto, kao i da je veliki broj građana neopredijeljen po ovom pitanju, on je rekao da je lično optimista.

“Skloniji sam, upravo zbog toga što sva istraživanja potvrđuju da je gotovo trećina građana neopredijeljena, da ”čašu posmataram prije kao pola punu, nego kao pola praznu” , kazao je Kaluđerović.

Prema njegovim riječima, ukoliko se napravi komparativna analiza sa drugim državama, koje su pristupile NATO od pada Berlinskog zida pa do poslednjeg proširenja 2009. godine, u ovoj fazi integracije se uočava identičnost.

“Podrška javnog mnjenja, iako nije formalan uslov za dobijanje poziva za članstvo, jeste važna. Svaki naš građanin treba da ima na umu i to da vlada neke države ne postaje članica NATO-a, već cjelokupno društvo”, rekao je Kaluđerović.

On je podsjetio da je važno naglasiti komplementarnost i kompatibilnost dva integraciona procesa, ulaska u NATO i EU.

“To su organizacije koje baštine i njeguju istovjetne vrijednosti i čine ih gotovo iste države članice. Naš dalji napredak na polju vladavine prava, odnosno otvaranje pregovora sa EU za poglavlja 23 i 24, važan je za dobijanje poziva za članstvo u NATO, isto koliko i za naš napredak na putu do članstva u EU, ukazao je Kaluđerović.

On smatra da je najbitnije to što je politička volja u Crnoj Gori za ostvarenje, kakao je kazao, najvažnijeg cilja nakon referenduma o nezavisnosti, neupitna.

Iz tog razloga, naveo je Kaluđerović, Vlada je Savjet za PzM preimenovala u Savjet za članstvo u NATO, kojim rukovodi predsjednik Vlade, i podsjetio da je Savjet imenovao Nacionalnog koordinatora za NATO i ustanovio Koordinacioni i Komunikacioni tim.

“Svjesni smo potrebe da je, u cilju što bolje informisanosti naših građana, potrebno otvoriti širok javni dijalog na ovu temu. I za to kod nas postoji jasno i čvrsto opredjeljenje. Moramo razgovarati sa našim građanima, ponuditi im odgovore na sva njihova pitanja i nedoumice vezane za NATO i u krajnjoj liniji pomoći im da prevaziđu predrasude koje su posledica naše skorije prošlosti”, rekao je on.

Ne zaboraviti da smo tek u sedmoj godini nezavisnosti

Govoreći o napretku i poziciji Crne Gore u integracijama, Kaluđerović je ocijenio da treba biti zadovoljan postignutim” i to zadovoljstvo treba da dijele svi u Crnoj Gori, svjesni činjenice da smo u tek sedmoj godini obnovljene nezavisnosti”.

„Krajem jula u Briselu, uz prisustvo ministra vanjskih poslova i odbrane Crne Gore na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta i uz riječi hvale saveznika, okončan je treći ciklus MAP. U toku je izrada četvrtog Godišnjeg nacionalnog programa u okviru MAP koji će biti prezentovan saveznicima na jesen”, rekao je on.

Kaluđerović je izdvojio proaktivna dobrosusjedsku politiku i posvećenost regionalnoj saradnji. ”Naravno, naše učešće u ISAF misiji i spremnost da preuzimamo svoj dio odgovornosti za održavanje mira u svijetu veoma je zapaženo”.

”Jedan poznati srpski komentator i analitičar, za koga se ne bi moglo reći da je naklonjen NATO, koji je nedavno posjetio Kosovo, nakon što se uvjerio kako Priština živi i izgleda noću, napisao je: “...ovo više nije isto društvo. NATO je promenio Albance na Kosovu“, naveo je on.

Kaluđerović je naglasio značaj koje članstvo Crne Gore ima za očuvanje državnog suvereniteta, jačanje demokratije i bezbjednosti, što je preduslov daljeg ekonomskog rasta i razvoja i boljeg životnog standarda naših građana.

„NATO jeste vojno odbrambeni savez, ali je i moćna politička zajednica demokratskih vrijednosti na kojima počiva evroatlantska civilizacija. Moramo učiniti sve što je do nas kako bi smo bili spremni da dobijemo poziv za članstvo u ovom elitnom klubu, bez obzira na vrijeme kada će taj poziv biti upućen“, zaključio je on.