Važno je da privremeni sporazum funkcionise, i da se to otvoreno pitanje rješava pravno, a ne politički, naglašavaju naši sagovornici. Čini se da u cijeloj priči nisu nevažne ni najave istraživanja ležišta plina i nafte u jadranskom podmorju.
Otvorena pitanja ne opterećuju odnose dviju država, kažu poznavaoci problematike u Hrvatskoj povodom spominjanja graničnog pitanja u razgovorima dvojice predsjednika, i naglašavaju kako je Hrvatska po pitanju određivanja granične crte na moru u dobroj startnoj poziciji.
U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kažu kako mogućnost međunarodne arbitraže u slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno nije nešto novo. Granična crta sa Crnom Gorom na kopnu je definisana, a na cijeloj granici dvije država uspostavljen je privremeni režim koji se po isteku dogovorenog roka automatski produži, podsjeća u izjavi za RSE politički analitičar i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova Mate Granić.
„Hrvatska je u komotnoj poziciji. Prema onome kako je određena granica na kopnu i ako se primjenjuje međunarodno pravo, Hrvatska će biti zadovoljna sa rješenjem u skladu sa međunarodnim pravom. Ako to pregovarači ne uspiju postići, onda je za Hrvatsku najbolje rješenje Međunarodni sud pravde u Hagu, jer je to demokratsko i civilizovano rješenje između dvije prijateljske države“, istaknuo je Granić.
Gordan Jandroković
Mogućnost spomenuta tokom razgovora predsjednika Ive Josipovića i Filipa Vujanovića u utorak da – ako međuvladina povjerenstva ne nađu rješenje - pitanje granice valja prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu ne iznenađuje donedavnog HDZ-ovog ministra vanjskih poslova, a sada potpredsjednika saborskog Odbora za europske poslove Gordana Jandrokovića.
„Ideja o tome da se ide u Hag nije nova. Ona je stara već 6 – 7 godina kada je bila dogovorena između tadašnjih vlada Hrvatske i Crne Gore. Smatram da je ona i dalje aktualna, jer dvije strane različito gledaju na rješavanje pitanja granice. Mislim da je Međunarodni sud pravde u Hagu dobro rješenje. Bitko je da to pitanje ne opterećuje političke odnose dviju strana i da je ono postalo pravno pitanje“, kaže Jandroković.
Pitanje istraživanja nafte i plina
Granić kaže kako je privremeni režim dobro rješenje, ponavlja da je Hrvatska u povoljnoj situaciji, ali i naglašava da bi trajno definisanje granične crte u skorije vrijeme bilo u najboljem hrvatskom interesu.
„Hrvatskoj je izuzetno bitno da se ta granica odredi, uključujući i problem istraživanja nafte i plina u podmorju.“
Naime, obje zemlje najavile su istraživanje i potencijalnu eksploataciju plina i nafte, svaka u svom dijelu jadranskog podmorja. Iako se među lokacijama mogućih istraživanja ne spominje širi prostor unutar kojeg se otprilike nalazi pomorska granica dvije države, na crnogorsku najavu davanja koncesije za istraživanje nafte i plina u podmorju već su reagovali opozicionari na krajnjem jugu Hrvatske, odnosno na granici s Crnom Gorom.
Dubrovačko-neretvanski HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić u izjavi za RSE kaže kako se – po mogućnosti dogovorom, a ako nije drugačije moguće arbitražom - mora što prije utvrditi graničnu crtu na moru, i da ona mora ići sredinom bokokotorskog zaliva.
„Interes naše županije, a po nama i cijele Hrvatske je u tome – budući da se pretpostavlja da je jadransko podmorje bogato nalazištima plina i nafte i da bi se to moglo istraživati – da je nužno znati ko ima pravo istraživati na kojem području. Zbog toga smo i reagovali, jer je Crna Gora raspisala konkurs za koncesionisanje istraživanja nafte i plina, a nama je zasmetalo da se to radi prije određivanja granične crte.“
Crna Gora o arbitraži, spor Hrvatske sa BiH i Srbijom
Sa druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore vjeruje da će ovo granično pitanje biti razriješeno u dobrom duhu, ali i navodi da bi se, u slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom. Profesor Pravnog fakulteta Blagota Mitrić kaže da bi prilikom arbitraže Crna Gora bila u nepovoljnijoj poziciji.
„Ako je predsjednik Ivo Josipović rekao juče da ako ne bude dogovora da će to ići sigurno na Međunarodni sud u Hagu i međunarodnu arbitražu, onda se bojim da je tu Crna Gora u nepovoljnijem položaju, pravno u nepovoljnijem položaju“, ocjenjuje Mitrić.
Kada je u pitanju granica Hrvatske sa BiH duga preko 1.000 kilometara - ona nikada u potpunosti nije utvrđena, uprkos potpisivanju sporazuma 1999. Ni bh. ni hrvatski parlament nisu ratifikovali sporazum, a kako sada stvari stoje, čini se da i neće, s obzirom da predstavnici vlasti iz RS najavljuju da neće dati saglasnost za sporazum koji, prema njihovom mišljenju, ne ide u korist BiH.
"Osobno mislim da imamo dva rješenja – da li pristupiti ratifikaciji ponuđene granične crte s ovim potrebitim dokumentima, i druga varijanta – pristupiti ratifikaciji nespornog dijela granice uz prethodno definisanje spornog dijela granice", kaže Željko Obradović, bivši predsjednik Komisije za granice BiH. Detalji o graničnom sporu Hrvatske i BiH u tekstu Obradović: Ratifikacija ugovora o granici i političko i tehničko pitanje.
Tačna linija granice između Srbije i Hrvatske, više od dvije decenije od raspada Jugoslavije, nije poznata. U pregovorima o 145 spornih kilometara duž rijeke Dunav, Srbija traži da granična linija bude povučena sredinom toka rijeke. Hrvatska, međutim, insistira da granica bude linija koja razdvaja katastarske opštine. Najveći kamen spoticanja su Šarengradska i Vukovarska ada.
„To je spor koji bi mogao ići pred Međunarodni sud pravde u Hagu, u krajnjoj liniji. Ono klasično međunarodno pravo u većoj mjeri da granična linija treba ići sredinom plovnog puta je na strani Srbije. Međutim, realnosti su drugačije, katastarske podjele su takve da tu bi vjerovatno trebalo napraviti neke korekcije. Onda bi sud trebalo da presiječe na neki način", kaže za RSE Vatroslav Vekarić, stručnjak za spoljnopolitičke odnose.
(RSE)
