Prosijedi muškarac sjedi na staroj, drvenoj klupi ispod improvizovanog šatora i pokušava da založi vatru.

Baca cjepanice drveta na gomilu i gleda u daljinu.

„Prvih dana nas je bilo oko 300, prosto neverovatno, vremenom se broj smanjivao, ali je uvek neko tu, dolazi nam i policija, pa nas prebrojava.

„Branimo našu rijeku, život nam znači, tu smo odrasli, tu smo se kupali, tu smo stoku čuvali, odatle uzimamo vodu za piće", priča Borivoje Krstić, mještanin sela Dadince za BBC na srpskom.

Poslednjih mjesec dana, glavna tema u ovom selu na jugu Srbije su barikade kojim mještani, zajedno sa ekološkim aktivistima grupe Bitka za Vlasinu, pokušavaju da spriječe privatnog investitora da izgradi mini-hidroelektranu (MHE) na njihovoj rijeci.

Kompanija Water Green Energy dobila je 2019. dozvolu da gradi MHE Besko na Rupskoj rijeci, za koju mještani tvrde da je nezakonito izdata.

Pozivaju lokalnu vlast da ukine dozvolu za gradnju i da iz Prostornog plana grada obriše sve predviđene lokacije za izgradnju mini-hidroelektrana.

Ovo selo je jedna od mnogih tačaka u Srbiji gdje se mještani okupljaju da bi spriječili izgradnju MHE, tvrdeći da one uništavaju rijeke i životinjski svijet.

Pojedini stručnjaci ukazuju da MHE nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane jer daju tek mali procenat električne energije, a prave mnogo veću štetu.

Najviše protesta do sada je održano u selu Rakita, u opštini Babušnica na jugoistoku Srbije, kao i u Pirotskom okrugu.

Tamo je bilo i incidenata i fizičkih obračuna mještana i predstavnika investitora.

Ko daje dozvole, a ko ih poništava

Odjeljenje za urbanizam opštine Vlasotince izdalo je dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane još 2019. godine.

Bratislav Petrović, predsjednik opštine Vlasotince, sada kaže da Ministarstvo građevine treba da odluči ko je nadležan za poništavanje odluke.

„Jesmo li mi kao niži organ ili Ministarstvo, koje je u ovom slučaju drugostepeni organ.

„Zato smo mu i uputili zahtjev", govori za BBC na srpskom i pokazuje na uvid dokument kojim se opština obratila Ministarstvu.

Do objavljivanja teksta, Ministarstvo građevine nije odgovorilo na pitanja BBC-ja povodom sporne građevinske dozvole.

BBC je pokušao da stupi u kontakt sa investitorom šaljući poruku na imejl adresu koja je zvanično navedena u registraciji na sajtu Agencije za privredne registre, kao i pozivom na dostupne brojeve telefona.

Na poziv je odgovorio Branislav Pešić, koji za BBC kaže da su njegovi sinovi formalni vlasnici firme Water Green Energy, da on nije povezan sa projektom, ali da još, nada se, „ima uticaja na djecu".

„Nastavak radova se neće desiti sve dok se ne ispitaju validnosti svih tih papira, dozvole koje su izdate, a to može da traje i šest mjeseci i do godinu dana, nekoliko meseci, tako savjetujem sinove", kratko je rekao u telefonskom razgovoru.

Dodaje da je sve urađeno po zakonu, ali nije želio da omogući kontakt novinara sa formalnim vlasnicima preduzeća.

U iščekivanju odgovora nadležnog Ministarstva, 13. januara meštani i ekološki aktivisti grupe Bitka za Vlasinu pregovarali su sa lokalnim zvaničnicima.

Bitka za Vlasinu je ekološki pokret koji se protivi izgradnji mini hidro-elektrana na rijeci Vlasini i njenim pritokama.

Na stolu je bio sporazum kao vid garancije da se radovi neće početi sve dok Ministarstvo ne odluči o zakonitosti dozvole.

Sporazum, koji je trebalo da potpišu predsjednik opštine, investitor i predstavnici sela, nije dogovoren, a mještani su najavili protest.

Sporazum nije želio da potpiše predstavnik grupe Bitka za Vlasinu, sa obrazloženjem da nisu svi članovi grupe saglasni sa sadržajem sporazuma, navodi se u saopštenju kabineta predsjednika Opštine Vlasotince dostavljeno BBC-ju u elektronskoj formi.

Dva dana posle protesta iz kabineta predsjednika opštine saopšteno je i da i investitor mini-hidroelektrane odbija da potpiše dokument, iako je prvobitno htio.

'Ko vodu brani, na dobroj je strani'

Plato ispred zgrade Skupštine Vlasotince, još ukrašen novogodišnjim rekvizitima, počeo je da se puni hladnog 16. januara.

Zvuci pištaljke miješali su se sa muzikom koja je odzvanjala sa glomaznih zvučnika.

Stariji čovjek sa šubarom na glavi, u raskopčanoj braon jakni, duva u metalni rog.

Nekolicina okupljenih maše transparentima: Ne damo rijeku, Ekološki genocid, Ko vodu brani, na dobroj je strani.

Dadinčanima su se priključili i stanovnici okolnih mjesta i gradova.

Žarko Krstić, hidroinženjer u penziji, rodom je iz Dadinca, živi u Leskovcu, 20 kilometara od rodnog mjesta.

Nosi upečatljivu kapu roze boje i nije mnogo raspoložen za razgovor.

„Brani se važna rijeka, žila kucavica jednog mjesta", odgovora kratko i odmahuje glavom.

Među stotinak okupljenih je i Nevena Živković, više od sedam decenija mještanka sela.

Pridržava se za prijateljicu i pokušava da nadglasa žamor.

„Bila je to velika rijeka, prali smo veš, sve se tu dešavalo", prisjeća se sa sjetom u glasu.

Nekoliko puta je bila na barikadama, ali se zbog godina brzo umara, te više ne dolazi - umesto nje idu sin i snaja.

Tu je i Goran Stojiljković, predsjednik mjesne zajednice Dadinci.

„Svi mi koji smo ostali sa porodicom, ostali smo zbog rijeke.

„Nemamo pijaću vodu, imamo bunare koji se napajaju vodom sa te rijeke, izgradnjom hidroelektrane, voda bi se stavila u cijevi, to bi bilo pogubno za nas", priča za BBC na srpskom.

ŠTA SU MINI HIDRO-ELEKTRANE?

Izgradnja pojedinih MHE izazvala je burne proteste ekoloških udruženja, a bilo je i incidenata proteklih godina.

Na ekološkom protestu u januaru 2019. godine u Beogradu rečeno je da je u Srbiji planirano je da bude više od 800 mini-hidroelektrana za koje su iz raznih pokreta i udruženja za zaštitu prirode rekli da su „ubice prirodnog svijeta".

Tadašnji dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić rekao je tada da je obišao 46 od do 90 do tada izgrađenih MHE i da njegov utisak je da je to što je učinjeno prirodi - strašno.

Procenat električne energije koja se dobija kroz ovakva postrojenja je mizeran - 2-3 odsto ukupne električne energije Srbije, ukazao je Ristić.

„Male hidroelektrane ne zagađuju okolinu, one je potpuno uništavaju", kaže profesor Ristić.

Ističe da bi njihova izgradnja dovela do uništenja kako riječnog korita, tako i živog svijeta, remećenja režima podzemnih voda i slabljenje izdašnosti izvora.

Većina malih hidroelektrana koje su izgrađene u Srbiji ili koje se tek grade su derivacionog tipa.

Grade se u brdsko-planinskim predelima, kod vodotoka sa velikim padovima, a pojedine su napravljene u zaštićenim prirodnim područjima, kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode.

U zemlju se ukopaju cijevi i u njih se „utjeruje" voda, čime se isušuje riječno korito, kažu stručnjaci.

Dešava se i da 80 odsto ili 90 odsto vode ulazi u cijevi.

Ako bude napravljeno 500 mini hidrocentrala sa cijevima dužine tri kilometara, Srbija će izgubiti 1.500 kilometara rijeka, upozorili su stručnjaci.

Nacionalno udruženje investitora MHE ranije je saopštilo da su sva takva postrojenja u Srbiji izgrađena „u skladu sa svim važećim zakonima i podzakonski aktima koji su usklađeni sa zakonodavstvom EU".

Naveli su da su napravljena prema Nacionalnom Akcionom planu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Naveli su i primjere iz drugih evropskih zemalja - Švedska ima 1.900 MHE, Norveška 2.250, Slovenija 350, Austrija 3.100, Švajcarska 1.000.

Mesto vinove loze i lekara

Do mjesta u kom je nekada živjelo 500 ljudi, dolazi se krivudavim makadamom.

Svježe je i mirno.

Po koja trošna kuća, plastenik, improvizovane klupe od panja blizu rijeke i rastinje dominiraju selom.

Smješteno u podnožju planine Čemernik, Dadince je, prema riječima meštana, nekada bilo poznato po vinogradima.

Sa ponosom dodaju i da je u selu bio veliki broj školovanih ljudi, a da su se posebno izdvajali ljekari.

Vremenom se broj stanovnika smanjivao, te u njemu danas živi između 60 i 70 ljudi.

Škole odavno nema, a pauci već duže vrijeme pletu mreže u prostorijama nekadašnje ambulante.

Tokom vikenda i za vreme ljetnjih mjeseci mjesto oživi - posebno je živahno pored rijeke, koja vodom snabdijeva više od 15.000 stanovnika Grdelice i okoline Vlasotinca.

Ali, ako se izgradi mini-hidroelektrana, ni toga više neće biti, zato, kako kažu, ne prestaju da se bore.

„Ljudi su svako veče tu, ima dosta ljudi sa strane, u Toplom Dolu su bili 120 dana, nadam se da mi nećemo toliko biti", priča Nikolić dok se krećemo ka mestu gde je investitor poslao mašine.

„Sve je ovo bila šuma, a pogledajte sada", pokazuje na blatnjavu opustošenu površinu.

Od četiri koliko ih je bilo u početku, ostala je samo jedna barikada.

Nekoliko metara dalje od nje živi Goran Stojanović.

„Ovdje sam rođen, ovde živim, nikad ne bih htio da napustim ovo mjesto samo zbog te rijeke, a mogao sam, ali nisam htio zbog te mile rječice", govori Stojanović.

Usled mimoilaženja sa pojedinim ljudima sa barikada, jer smatra da treba primijeniti drugačiji način borbe - da se isključivo selo pita - odlučio je da se više ne pojavljuje.

„Boriću se do poslednjeg daha, da očuvam ovu rijeku i nisam za izgradnju hidroelektrane, ali se meni čini da je sve ovo velika ujdurma.

„Moje dvoje djece me prozivaju da sam izdajnik, ali sa nekim ljudima ne mogu", govori za BBC na srpskom.

Kako je sve počelo?

Investitor Water Green Energy iz sela Kumarevo kod Leskovca, za gradnju mini hidroelektrane Besko na Rupskoj rijeci sa mašinskom zgradom na parceli broj 2491 i 2493 opština Dadince, podnio je zahtjev Odeljenju za urbanizam opštine Vlasotince, potvrđuju iz ovog odeljenja za BBC na srpskom.

U pisanom odgovoru navode da je investitor imao sve potrebne dozvole za podnošenje tehničke dokumentacije.

Dodaju da je dozvola izdata 2019. u skladu sa zakonom.

„Tu godinu je obilježila borba sa dokumentima koje smo više puta osporavali, tražili smo javnu raspravu koja se takođe nekoliko puta odlagala", priča Miloš Nikolić, aktivista organizacije Bitka za Vlasinu koja je podržala meštane sela u borbi protiv izgradnje MHE.

Sredinom marta 2021. odbornici lokalnog parlamenta izglasali su zabranu izgradnje MHE na teritoriji opštine Vlasotince.

Mještani su predsjedniku opštine pisali krajem 2021. i tražili da poništi sve date dozvole i stane u njihovu odbranu.

Godinu dana kasnije, u noći 13. na 14. decembar 2022. na parceli su se pojavili bageri, ali su meštani sprečili početak radova i od tada dežuraju na barikadama.

Prvi čovek opštine Vlasotince Bratislav Petrović posjetio je barikade i poručio aktivistima i mještanima da će pokušati da se na zakonski način poništi rešenje privatnog investitora, pošto se provjeri cjelokupna dokumentacija koju je poslalo Odeljenje za urbanizam.

„Zamka je bila u tome što je investitor podnio zahtjev prije donošenja odluke (lokalnog parlamenta da se zabrani izgradnja MHE na teritoriji opštine Vlasotince). Kažu, odluka ne važi.

„Da li je tako, vidjećemo kroz sve ove provjere, jer moj cilj je bio da tom odlukom zaštitimo Rupsku rijeku", rekao je tada Petrović.

Stanovnici ovog sela ukazivali su i da nije izrađena Studija o procjeni uticaja na zaštitu životne sredine.

Prema Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, ovim dokumentom „analizira se i ocjenjuje kvalitet činilaca životne sredine i njihova osetljivost na određenom prostoru i međusobni uticaji postojećih i planiranih aktivnosti".

Investitor je 2019. podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.

Iz Odeljenja za urbanizam opštine Vlasotince navode da se ovaj projekat ne nalazi na listi projekata za koje je obavezna procjena uticaja, niti je na listi projekata za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu.

Kako navode u pisanom odgovoru, na toj listi su postrojenja za proizvodnju energije iz hidropotencijala snage više od dva MW, a navedenim projektom je predviđena proizvodnja električne energije iz hidropotencijala snage od 480 KW, što je daleko ispod kriterijuma navedenih u listi.

Borivoje Krstić ne želi ni da pomišlja šta će se desiti ukoliko Ministarstvo kaže da je dozvola validna i da se sa radovima može nastaviti.

„Neću da se pomirim sa tim, pa skupljali bi kišnicu, drugog načina ne bi bilo da dođemo do vode", kaže ovaj 70-godišnjak i nastavlja da gleda u daljinu.

Dragiša Milić je na barikadama među najmlađim članovima.

„Bez obzira na odluku Ministarstva i odluke opštine - rijeku ne dajemo.

„Rijeka za nas predstavlja život i mi ćemo se boriti do kraja da je odbranimo, ne odustajemo", govori odlučno ovaj 24-godišnjak.