Time je na snagu stupio prestanak finansiranja aktivnosti federalne vlade, čime će biti pogođen veliki broj građana, pošto se procjenjuje da će na prinudne odmore biti upućeno više od 825 hiljada od dva miliona budžetskih korisnika.

Blokada vlade će uticati na niz državnih aktivnosti, od rada sudova, do finansiranja vojske, policije i svih federalnih institucija.

Tokom dramatičnog ponedeljka u Vašingtonu, prvo je Senat, u kome većinu imaju demokrate, tokom dana usvojio budžetski predlog koji predviđa finansiranje Obamakera, vrativši tako budžetski zakon na odlučivanje u Kongres.

Kongres je, nakon višečasovnih konsultacija vođa republikanaca, počeo glasanje sinoć oko osam časova i nakon polusatne debate izglasao novi predlog budžeta, koji odlaže finansiranje Obamakera za narednih godinu dana. Za takav predlog je glasalo 228 kongresmena, dok je 201 bio protiv. Među onima koji su glasali za bilo je i devet demokrata, dok je 12 republikanaca glasalo protiv ovog predloga.

Prije samog glasanja, odigrala se mala partijska drama među republikancima, pošto su senatori takozvane umjerene struje, koju predvodi Džon Bejner i Džon Mekejn, pokušali da izdejstvuju da većina njihovih kolega ipak glasa za neku vrstu kompromisnog predloga, kojim bi bilo izbjegnut prestanak finansiranja aktivnosti federalne vlade.

Međutim, krilo koje predvodi kongresmen Ted Kruz iz Teksasa, a blisko je konzervativnom Pokretu čajanka, ni na koji način nije želelo da dođe do dogovora sa demokratama, ako ne odustanu od finansiranja zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Kongresmeni koje predvodi Kruz, izjavili su nakon glasanja da nazad u Senat šalju modifikovani predlog budžeta, koji sada ne ukida u potpunosti finansiranje Obamakera, već ga odlaže na godinu dana.

Pošto je vrijeme do ponoći isticalo, Senat se odmah sastao i već u pola deset, nakon brzog glasanja odbio predlog republikanskog Kongresa sa 54 glasova za i 46 protiv, vrativši tako svoju verziju predloga na novo odlučivanje u Kongres.

Istovremeno sa glasanjem, odvijalo se i političko lobiranje, pošto je predsjednik SAD Barak Obama telefonom pozvao vođe republikanaca i demokrata u Kongresu i Senatu, apelujući na njih da izglasaju budžet kojim bi bila odobrena sredstva za već usvojeni zakon o zdravstvenom osiguranju.

Oko 23 časa uveče, SiEnEn je prenio da vođe republikanaca nude pregovore demokratama oko usvajanja budžeta, ali je ubrzo nakon toga prvi čovjek Demokratske partije u Senatu Hari Rid za govornicom odbio taj predlog. Nakon neuspjeha potencijalnih pregovora, Konges više nije glasao.

U međuvremenu, predsjednik SAD Barak Obama potpisao je zakon kojim se osigurava da će pripadnici vojske SAD i Obalske straže dobijati plate tokom finansijske blokade vlade prenosi Tanjug.

Obama je rekao da će američka vojska ostati u "normalnom statusu funkcionisanja" posle neusvajanja budžeta u Kongresu, ali je upozorio civile koji su zaposleni u ministarstvu odbrane, da će možda morati na prinudne odmore.

"Znam da bi naredni dani mogli da donesu veću neizvjesnost, uključujući moguće prinudne odmore. Vi i vaše porodice zaslužujete više od nefunkcionisanja koje smo vidjeli u Kongresu", rekao je Obama u televizijskom obraćanju na Televiziji američkih oružanih snaga pošto je stupila na snagu finansijska blokada vlade u Vašingtonu.

Obama je podsjetio da kada se govori o prinudnim odmorima, da "zna da oni dolaze u trenutku kada su već mnogi (u ministarstvu) to prošli proteklog ljeta".

Američki predsjednik je obećao da će učiniti sve da Kongres deblokira ponovo vladu u Vašingtonu "što prije to bude moguće", prenijela je agencija Rojters.

Nakon stupanja na snagu ukidanja finansiranja vlade, dvije strane mogu da nastave pregovore i prekinu blokadu u trenutku kada dođe do dogovora o budžetu i finansiranja Obamakera.

Blokada vlade će koštati 300 miliona dolara dnevno

Djelimična finansijska blokada američke vlade će koštati SAD najmanje 300 miliona dolara dnevno u izgubljenom bruto društvenom proizvodu (BDP), procjene su istraživačke kompanije IHS.

Iako je to možda samo djelić ekonomije vrijedne 15.700 milijardi dolara, negativne posledice finansijske blokade vlade će, ukoliko potraje, vjerovatno rasti, budući da podriva povjerenje i potrošnju preduzeća i potrošača, javlja njujorška agencija Blumberg.

IHS procjenjuje da bi, u slučaju jednonedjeljne blokade vlade, njegova prognoza privrednog rasta SAD od 2,2 odsto za poslednji kvartal bila smanjena za 0,2 procentna poena, a da bi tronedeljna blokada vlade, poput one iz 1995-1996. godine, umanjila američki BDP za između 0,9 i 1,4 procentna poena.

"Vladina potrošnja pogađa svaki aspekt ekonomije, a zastoj u potrošnji, više nego direktni gubitak prihoda, rizikuje da ugrozi povjerenje investitora i poslovnih ljudi, na način koji može ozbiljno da našteti privrednom rastu", izjavio je glavni strateg kompanije "Dženi montgomeri Skot" iz Filadelfije, Gaj Leba.

Zabrinutost da bi finansijska blokada vlade mogla ugroziti privredni rast uzrokovala je juče oštar pad akcija, pri čemu je indeks S&P 500 pao za 0,6 odsto na 1.681,55 poena na zatvaranju berze u Njujorku.