Američka blokada budžeta, prema svemu sudeći, obilježit će samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, koji je počeo na indonežanskom ostrvu Bali. Zbog krize u zemlji, američki predsjednik Barack Obama morao je otkazati dolazak. A time svojim azijskim partnerima nije poslao poruku koju su očekivali. 

Njegovo odsustvo pokušao je opravdati drugi najvažniji čovjek američke vanjske politike. 

"Znamo koliko je ovo kritično. Transpacifičko partnerstvo podrazumijeva podsticanje rasta ekonomije i poslova za naše građane oslobađanjem talasa investicija i preduzetništva širom ovog regiona", rekao je američki državni sekretar John Kerry. 

Obamin nedolazak izazvao je sumnju pojedinih lidera u njegovo obećanje da će azijsko-pacifički region biti primaran u američkoj vanjskoj politici. Takođe, dovodi u pitanje napore Washingtona o realizaciji ambicioznog projekta transpacifičkog partnerstva do kraja godine. Projekat podrazumijeva slobodnu trgovinsku razmjenu između 12 zemalja članica APEC-a. 

Prilika za Kinu 

Ali, ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da razumije Obaminu odluku. 

"Vidimo šta se događa u američkoj unutrašnjoj politici. To nije jednostavna situacija. Mislim da je činjenica da se američki predsjednik nije pojavio sasvim opravdana. Da sam se našao u takvoj situaciji, ni ja ne bih došao", kazao je Putin. 

Ipak, prazna stolica najveće ekonomije svijeta pružila je mogućnost kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da neometano nastavi s agresivnim pokušajima preuzimanja uticaja nad azijskim zemljama u regionu. 

Naime, Xi se u početku protivio projektu transpacifičkog partnerstva, koji je inicirao Obama. Kasnije se, međutim, predomislio, pod uticajem trgovinskih partnera Kine. A Obamin nedolazak i daljnje odlaganje dogovora o detaljima partnerstva mogli bi Xiju poslužiti kao argument da je prvobitna odluka bila ispravna. 

Apel Washingtonu 

U međuvremenu je Kina apelovala na Washington da učini sve da izbjegne bankrot. Zamjenik ministra finansija Kine Zhuu Guangyao založio se u ponedjeljak za konkretne mjere u cilju podizanja nivoa zaduživanja prije isteka roka 17. oktobra, čime će se zaštititi kineske investicije. 

"SAD, kao najveća svjetska ekonomija, ima odgovornost da osigura ekonomsku stabilnost svijeta", rekao je Zhu.

On je dodao da se nada da će SAD riješiti sve svoje ekonomske probleme, spor oko granice zaduživanja i da će "zadržati proces oporavka u SAD-u i u svijetu". Kina drži 1.277 milijardi dolara u obveznicama u SAD-u.

Nivo zaduženja mora zakonski biti podignut prije 17. oktobra, do kada će, prema pretpostavkama Ministarstva finansija SAD-a, država imati 30 milijardi dolara u gotovom novcu, ali će taj iznos vrlo brzo biti potrošen.