Predsjednik Skupštine MB Dragan Lepetić upozorio je da je sa ploča sa natpisima državnih organa "protjerana ćirilica", kao i da su one, suprotno Ustavu Crne Gore koji garantuje ravnopravnost pisama, zamijenjene isključivo latiničnim pismom.

"Imajući u vidu kakav tretman ima ćirilica u Hrvatskoj i najnovije događaje u Vukovaru gdje se javno i nekažnjeno lome ćirilične table na državnim javnim ustanovama, to posebno iritira građane u mjestima sa većinskom upotrebom srpskog jezika. Ono što ovih dana imamo priliku da gledamo u Vukovaru, ispod svakog je nivoa i dostojanstva", kazao je Lepetić, prenosi radio Kotor.

Podsjetivši na ciljeve osnivanja organizacije, naglasio je da će Matica u budućem periodu potencirati privredni razvoj, ali se i, zakonom dozvoljenim sredstvima, oduprijeti tzv. tajkunizaciji privrede i "urbanističkoj mafiji". 

Podnoseći izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem za 2012/13 godinu i planom rada za naredni period, predsjednik Upravnog odbora Matice Boke Željko Komnenović, naveo je značaj pokretanje sajta Matice Boke, redovno prijavljivljivanje projekata na konkurse vlade Srbije za pomoć Srbima u regionu, uspostavljanje bliske saradnje sa Generalnim konzulatom Republike Srbije u Herceg Novom, Maticom Srpskom društva članova u Crnoj Gori, kao i svim srodnim udruženjima i organizacijama. 

Prisutne na Skupštini Matice Boke pozdravila je i generalna konzulica Republike Srbije Marina Jovićević koja je pozvala na još bolju organizaciju i spremne projekte, kako bi se na efikasniji način realizovala istraživačka i kulturna djelatnost na polju zaštite srpske kulturne baštine i jezika.

Kako prenosi Radio Kotor, skup je blagoslovio paroh kotorski protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić. On je podsjetio na brojna udruženja i institiucije koja su nekada u Kotoru i Boki  imala prefiks srpski.

Pored Srpskjog pjevačkog društva Jedinstvo, Srpskog sokola, Srpske narodne garde i ostalih, on je posebno istakao nekada moćnu korporaciju pod nazivom Srpska radnička zadruga. "Bez kotorskih trgovaca danas ne bi bilo ni crkve Sv. Nikole ni Srpskog palaca (iz 1838.) u kojem je danas Muzička škola. O izgradnji ovakvih objekata danas može samo da se sanja, što dodatno govori o nekadašnjoj snazi i sposobnostima ovih ljudi”, kazao je između ostalog Krivokapić.