"Srbija bi trebalo da još razmotri praksu direktnog suočavanja žrtava sa osumnjičenima za trgovinu ljudima u sudovima", dodaje se u izvještaju.

Kako je ocijenjeno, Srbija je preduzela više važnih zakonskih i institucionalnih koraka u borbi protiv "trafikinga", uključujući osnivanje Centra za zaštitu žrtava 2012. godine.

U izvještaju GRETA kao pozivitne mjere srpskih vlasti navode se i ukazivanje javnosti na taj problem, kao i obuka stručnjaka.

"Srbija je uspostavila opsežan pristup za identifikaciju žrtava, ali više treba da bude učinjeno u utvrdjivanju žrtava u oblasti eksploatacije radne snage i zloupotrebe djece", piše u izvještaju.

Stručnjaci GRETA su ocijenili da će obezbjedjivanje državnih sredstava biti neophodno za sprovodjenje nove strategije Srbije u toj oblasti.

Vlasti treba da učine više i za povećanje kapaciteta smještaja i nadju dodatna sredstva za pomoć žrtvama "trafikinga", kao i da unaprede program integracije i mjere zdravstvene pomoći žrtvama.

Ovo je prvi takav od avgusta 2009. godine kada je u Srbiji stupila na snagu konvencija Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima.

Tu konvenciju ratifikovalo je do sada 40 od 47 država-članica SE, a uz njih i Belorusija.

U 2009. godini identifikovano je 107 žrtava "trafikinga" u Srbiji, 2010. 61 žrtva, 76 bilo ih je 2011. i 79 2012. godine. Većina su bile srpske nacionalnosti, a glavne odredišta gdje su odvodjeni bile su Švajcarska, Njemačka i Italija.

U periodu od 2009. do 2012. medju žrtvama "trafikinga" bilo je 43 odsto žena i 42 odsto djece. Većinom se tim ljudima trgovalo radi seksualne eksploatacije, kao i radi prosjačenja, prisilnih brakova, rada, kriminala i nezakonitog usvajanja.

Poslednji podaci ukazuju i na stalni rast te pojave u Srbiji.

(beta)