Dr Muhiću, recite nam šta Vam je pomoglo u opredjeljenju prilikom izbora fakulteta?

Jezika za mene predstavlja ogromnu misteriju. Osim toga, uvijek mi je bio privlačan i sa filozofskog aspekta. Anglistika je, po mom mišljenju, umjetnost. Poznato je da je jezik živa materija a čovjek se uči dok je živ te smatram da ne postoji bolje i ljepše stvari za izučavanje od jezika. Tokom biranja studijskog programa, ljudi uvijek treba da imaju na umu dvije stvari. Prva je da morate posjedovati određene predispozicije i talenat za ono za šta se opredijeljujete, a druga stvar je rad. Rad je svakako krucijalna stvar tokom čitavog života, ne samo studiranja. Potrebno je uložiti deset puta više rada, truda i vremena, nego što posjedujete talenta. Studenti Filozofskih fakulteta uvijek treba na umu da imaju ove dvije pomnenute stavke, jer izučavati jezik nije nimalo lako I potrebna je oređena količina ljubavi prema istom.

Pojedinci smatraju da je nepotrebno izučavati jezike na fakultetu, prvensteveno Engleski, jer je obavezan predmet kroz osnovnu i srednju školu, te je to nekakav standard znanja. Vaš stav o tome?

Dijametralno je suprotno znanje koje stičete u školi, na privatnim kursevima i ono koje stičte tokom studiranja. Suštinksa I prava znanja stičete upavo na višim školovanjima te se nikako ne bih složio sa pomenutim stavom. Na fakultetu se ne izučava samo jezik, uči se o jeziku I bitno je uočiti tu razliku. Potpuno je drugačiji nivo učenja na fakultetu, tu se ide do najdubljih pora funkcionisanja jezika. Upoznajte se sa stvarima koje su Vam nepoznate čak i u maternjem jeziku.

Možete li nam konkretno reći šta se najviše izučava na studijskom program Engleskog jezika I književnosti?

Govorim sa aspekta Banjalučkog Univerziteta, kako funkcioniše i većina Filoloških fakulteta. Konkretno ću navesti primjer prevođenja, kako biste uočili razilku između izučavanbja jezika na višim I nižim nivoima. Postoje dva elementa prevodjenja, sa maternjeg na strain jezik I sa stranog na maternji jezik. Studenti imaju određene lekotrsje vježbe, uče pisanje različitih žanrovskih formi, od esejističkih pa do onih najsloženijih. Mnogo se radi na čitanju, koje je generelno najbitnija kategorija kada je u pitanju izučavanje jezika.  Bez čitanja, svi ostali pokušaji su uzaludni jer se glavni cilj, uvećanje vokabulara može samo na taj način ostvariti. Tu su I stručni predmeti koji omogućavaju studetu da uvidi kako neke stvari funkcionišu. Svi predmeti na Filološkom fakultetu se nadopunjuju, komplementarni su i predstavljaju cjelinu.

Koliko je teško ili lako pronaci posao po završetko konkterno studijskog programa koji ste Vi završili?

Činjenica je da je stanje jako teško u svim oblastima ali stvar je u pojedincu. Potrebno je da čovjek posjeduje motivaciju, na koju naravno treba da utiču predavači. Ona je puno lakše izobriti se I za radno mjesto. Naglašavam da je jako bitno da je presudno da čovjek voli ono što studira. Jer, čovjek raste kroz ono što studira. Ne samo u naučnom smislu, već I u kontekstu komunikacije, daje širinu razmišljanja, naučiš mnogo toga što nijesi znao.  Ljepota izučavanja nečega, a kasnije i bavljenja istim, jeste ljubav prema tom pozivu. Naravno, postoji I problem koji je, čini mi se prisutan u čitavom region. To je mit o sveznajućem predavaču. Treba prevazići taj  mit, jer je predavač zaporavo vodič, I on uči zajedno sa učenicima,studenitama. Tu je samo da Vas usmjerava I ne možćete očekivati od predavača I fakulteta da se pobrinu za Vašu budućnost. Potrebna je saradnja na oba nivoa, uz sinergiju rezultati su mnogo bolji I kvalititeniji.

Nakon završenog fakulteta, kojim se to poslovima mogu baviti studenti Engleskog jezika i književnosti?

Filolozi nijesu nuzno nastavnici. Oni jesu primarno nastavnici i prevodioci na različitim nivoima. Ti ljudi  rade u medijima. U Engleskoj je uobicajena praksa da u velikim medjskim kućama rade upravo knjiđevnici. Marketing, mediji, strateško planiranje, sve to spada u domen rada svršenog angliste. Turizam je jako bitna stavka, onda različite vladine i nevladine institucije. Radovi na istraživačkim radovima svakako su doprinos čitavoj zajednici. Obrazovanje je jako široko,  a širok je i dijapazon pozicija na kojima se nalazi angažman. To nikje restriktivno zanimanje, već daje veliku slobodu i opsjeg izbora.

Prvi put ste u Bijelom Polju, Vaši utisci?

Prvo se zahvaljujem profesorici Stojanović, koja me je pozvala da budem njen gost na predavanjima na Univerzitetu Mediteran Prvi put sam u ovom gradu, i izuzetno mi se dopada.  Divna priroda je veliki plus te je grad povoljan za razvoj.  Istorijski je poznato da se najpoznatiji univerziteti razvijaju upravo u ovakvim gradovima. Bijelo Polje ima velike šanse  da nastavi da se razvija kao uverzitetski centar. Postoje svi uslovi, kako za rad, tako i za rekraciju. Ovo je zdrava sredina te je to savrsen spoj za dobar univerzitet. Banjaluka je slična Bijelom Polju i ima kampus, te daje mogucnostdstudentima da usvajaju znanja iz određenih oblasti. Nadam se da će Ii Bijelo Polje da iskoristi svoj potencijal.

Anglistika, prof Smiljka Stojanovic, primarni pokretač anaglistike u Bijelom Polju je donijela veliko iskustvo sa različitih Univerziteta Balkana, te anglistika ovdje ima svijetlu budućnost. Studenti su spremni na rad, vole ono što su odabrali i vjerujem da će se anglistika u Bijelom Polju uspješno razvijati u budućnosti.