"To je nekorektan potez koji treba ispraviti", rekao je Josipović ali je dodao i da se, s druge strane, ne smije zaustaviti samo na kritikama šta je u drugoj državi napravljeno, nego šta su u Hrvatskoj propustili "i gdje je naš problem", objavio je Tanjug.

Po njegovim riječima, treba se upitati "šta smo mi ovdje i oni koji se osjećaju Hrvatima u Srbiji učinili da se ti ljudi, koji se deklarišu kao Bunjevci, a to pravo im niko ne može oduzeti, osjećaju i Hrvatima".

"Mi smo nažalost kroz dugi niz godina imali jednu politiku koja je njih na neki način isključivala iz hrvatskog korpusa. Prema tome, ne smijemo samo kritikovati vladu i vlast u Srbiji. To treba učiniti, ali treba sagledati gdje smo mi pogriješili", poručio je hrvatski predsjednik, piše agencija Hina.

Prethodno je i hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašić optužila Nikolića da donacijom ćiriličnih čitanki i gramatike za učenje bunjevačkog govora učenicima u Subotici nastoji da uništi hrvatski jezik i kulturni identitet u Vojvodini.

"Nikolićeva donacija ćiriličnih čitanki i gramatike bunjevačkog govora učenicima u Subotici poslednja je manifestacija politike uništenja hrvatskog jezika i kulturnog identiteta na tlu Vojvodine", objavila je na svom Fejsbuk profilu Tomašić, koja je i predsjednica desne Hrvatske stranke prava Ante Starčević.

Ona je istovremeno optužila i predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića i premijera Zorana Milanovića jer nisu reagovali na, kako piše, Nikolićev "akt tihog kulturocida".

Predsjednik Srbije donirao je učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama podržava Bunjevačko nacionalno veće, vođstvo zajednice Bunjevaca koji sebe ne smatraju Hrvatima.

Po procjenama Hine, u Srbiji ima oko 16.500 Bunjevaca, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog veća, koji ne smatraju sebe Hrvatima već ističu da su autohtona etnička grupa u Srbiji koja ima svoj jezik, kulturu i tradiciju. Ostali, većina Bunjevaca u Bačkoj, kojem pripada i vođstvo vojvođanskih Hrvata, deklarišu se kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.

Inače, kada su u pitanju upotreba ćirilice u Hrvatskoj i prava tamošnje srpske nacionalne manjine, nedavno je morao da reaguje Ustavni sud te zemlje, proglasivši neustavnim referendumsko pitanje kojim se tražilo ograničenje tih prava, na sredine gdje manjine čine polovinu stanovništva, a ne trećinu kako je sada.

Taj referendum je tražio štab za odbranu hrvatskog Vukovara, takođe desničarska organzacija, koja se godinu dana bori protiv ćirilice razbijanjem dvojezičnih tabli na zgradama državnih institucija, a pokušala je i da, praktično, ukine ćirilicu pokretanjem referendumske inicijative.