Kako prenosi Večernji list, srpski vicepremijer je iskoristio sastanak ministara zemalja Zapadnog Balkana da “održi lekciju hrvatskim evroparlamentarcima koji su inicirali rezoluciju Evropskog parlamenta o Vojislavu Šešelju“.

“Ne treba da bude osuđena Srbija, na izborima je pobijedila drugačija politika. Izvinjavam se što sam govorio duže, ali pošto ste vi o nama govorili duže, bez našeg prisustva, dozvolite da sam i ja uzeo to pravo“, istakao je Dačić na kraju desetominutnog govora, za koji "Večernji" navodi da je “neuobičajen za goste iz trećih zemalja koji su pozvani pred Odbor za spoljnu politiku Evropskog parlamenta“. 

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije je rekao da Evropski parlament ima pravo da diskutuje o čemu hoće, ali da mora da pođe od činjenice da Srbija nije učestvovala u puštanju Šešelja. 

“Haški sud nas nije ni obavijestio, nikakve uslove mu nije postavljao, a proces traje 11 godina. Pa da li je to moguće? Tužilaštvo se nije žalilo kad je bio u Hagu, a sad se žali kad je u Beogradu. Ja sam izjavljivao da je Šešelj pitanje prošlosti i ne znam odakle komentari da se Vlada Srbije nije o tome izjasnila. S druge strane, treba da budete svjesni da se Šešelj ne može goniti ni za jedno drugo djelo dok se goni u Hagu“, napomenuo je Dačić. 

On je istakao da je cilj puštanja Šešelja na slobodu izazivanje političkih nemira u Srbiji. 

“Stoga je rezolucija EP-a protumačena u Srbiji na jedan razočaravajući način, kao neshvatanje situacije. Srbija se promijenila. Danas nije ista kao kad je Šešelj otišao u Hag. Uostalom, ovakav sastanak ne bi bio moguć dok se nije promijenila vlada Srbije 2012. godine. Nema šanse da bi ministar iz Srbije sjedio s kosovskim ministrom. Molim vas da shvatite da mi ovo ne radimo zbog EU, nego radimo zbog Srbije. EU nije cilj, nego put da stvorimo društvo u kojem postoje evropske vrijednosti. Svi problemi treba da budu bilateralno rješavani. Ne vidim razlog da Hrvatska i Srbija o ovome ne razgovaraju bilateralno. I žao mi je što je moja posjeta Hrvatskoj, koja je bila zakazana na dan puštanja Šešelja, otkazana. Na vaš zahtjev“, rekao je Dačić. 

Andrej Plenković, HDZ-ov evroparlamentarac, koji je i potpredsjednik Odbora za spoljnu politiku, odgovorio je Dačiću da Srbija ne može biti vjerodostojna ako ignoriše ratnohuškačku retoriku Vojislava Šešelja. 

“Ministre, rekli ste da je EU vrlo popularna u Srbiji. Nadam se i da su evropske vrijednosti popularne u Srbiji. Javna ratnohuškačka retorika Šešelja toliko je neprihvatljiva da traži reakciju vlasti. Ta reakcija nedostaje. Ako želite biti vjerodostojni i ako želite napredovati na evropskom putu, ne možete ignorisati tu retoriku. Morate oko toga biti jasni“, rekao je Plenković. 

U raspravi koja je uslijedila javila se Ruža Tomašić. 

“Podržavam politiku proširenja. Jedino što bih primijetila kod gospodina Dačića je da mu arogancija u ovom parlamentu ne prolazi. Tako arogantno govoriti da smo mi tražili da se Srbija poistovjeti s onim što Šešelj govori… Mi nismo to tražili. Mi smo jednostavno tražili da se vođstvo Srbije ogradi od Šešelja. Pošto znamo šta je bilo. Znamo da je Dačić bio najbliži saradnik Šešelja“, rekla je Tomašićeva. 

Dačić je na to reagovao sa svog mjesta, bez mikrofona. 

“Mislite na Vučića ili Dačića?“, dobacio je ministar spoljnih poslova Srbije. 

Dačić je odgovorio da se ne radi o aroganciji nego da je samo iznio stavove Srbije o "pravnom cirkusu" u vezi sa Šešeljem. 

"Niko normalan danas u Srbiji ne podržava Šešelja", rekao je Dačić i pozvao se na riječi šefa misije EU u Beogradu Majkla Davenporta da se Srbija jasno ogradila od Šešelja. 

Svako ima svog Šešelja, rekao je Dačić i ukazao na raniju izjavu Tomašićeve da je Hrvatska zemlja za Hrvate, a da svi oni kojima se to ne sviđa mogu da se pakuju i da idu. 

"Ne dopuštam da mi ona dijeli lekcije iz demokratije", rekao je Dačić misleći na Tomašićevu. 

On je obijasnio da je spornu izjavu o izlazu Srbije na more dao u okviru sastanka Jadransko-jonske inicijative u kojoj je Srbija jedina članica koja nema izlaz na more. 

"Srbija nema namjeru da izađe na more, ali valjda vi imate namjeru da na vaše more dolaze građani Srbije", poručio je Dačić. 

On je naglasio da niko ne može da bira prošlost, ali da se može uticati na budućnost i da treba nastaviti napore u pravcu pomirenja. 

Polemiku je zaključio predsjednik Spoljnopolitičkog komiteta EP Elmark Brok, koji je takođe pozvao da se ispod prošlosti podvuče crta. 

"Ja kao Njemac najbolje znam koliko prošlost može da opterećuje", poručio je Brok i podsjetio da je princip nediskriminacije ugrađen u temelje EU još 1950. godine. 

"EU ne može da rješava probleme prošlosti, ali može da ih učini nebitnima", zaključio je Brok polemiku u Evropskom parlamentu.

"Vlada Srbije će ispuniti svoje međunarodne obaveze"

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je da će Vlada Srbije ispuniti svoje međunarodne obaveze, iako uopšte nije bila upoznata s postupkom Haškog suda u vezi s puštanjem iz zatvora i prebacivanjem u Srbiju Vojislava Šešelja. 

Dačić je poslije rasprave o Zapadnom Balkanu u Evropskom parlamentu, odgovorao na pitanje novinara da li će srpske vlasti uhapsiti i vratiti u Hag Šešelja, ako to zatraži Haški sud. 

Kad je riječ o Šešelju, te međunarodne obaveze su Srbiji nametnute u jednom procesu bez presedana "a s ciljem da se ugrozi politička stabilnost u Srbiji", kazao je Dačić. 

"Ta tema uopšte nije bila aktuelna niti je bilo ko u Srbiji razmisljao na temu Šešelja", dodao je on. 

"Očigledno je da on nema političku budućnost i da se koristi kao jedan od razloga za napad na Srbiju, i mislim da je to nešto što zaista nije trebalo međunarodnoj zajednici i Haškom sudu, odnosno onima koji vode glavni koncept kad je riječ o tom sudu", kazao je Dačić. 

On je takođe podsjetio da je pitanje puštanja iz zatvora Haškog suda osjetljivo za cio region, i da Srbija nije tražila posebne osude za puštanje iz zatvora tribunala optuženih hrvatski, albanskih, muslimanskih ratnih komandanata. 

Naglasio je da su u raspravi o Zapadnom Balkanu u EP to pitanje posebno nametnutuli hrvatski poslanaci desnice. 

On je primijetio da i u Hrvatskoj ima nacionalističkih pa i neonacističkih istupa i snaga, i dodao da za odnose u regionu uopšte nije bilo dobro što je ponovo sa albanske strane pokrenuto pitanje takozvane Velike Albanije.

( Izvor: B92 )