Lukšić je u intervjuu agenciji MINA rekao da su Crna Gora i Hrvatska saglasne da pitanje Prevlake rješavaju pred Međunarodnim sudom pravde, dok je pitanje razgraničenja sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) usaglašeno na ekspertskom nivou i, kako je naveo, nema postora za njegovo preispitivanje.

„Kad je u pitanju Prevlaka, možda djeluje da stvari idu sporo, ali aktivno idu u smjeru institucionalnog razrješenja problema“, kazao je Lukšić. 

On je podsjetio da su Crna Gora i Hrvatska 2002. godine potpisale privremeni protokol koji reguliše to pitanje i koji je do sada, kako je naveo, uglavnom korektno primjenjivan.

„Nesumnjivo je, međutim, da postoji interes obje strane da se to pitanje trajno riješi, za šta postoje dvije opcije - razgraničenje bilateralnim putem, kroz pregovore, i iznošenje slučaja pred neku međunarodnu instancu“, pojasnio je Lukšić.

Lukšić smatra da je jedno od rješenja je da slučaj iznesemo pred Međunarodni sud pravde. Ta je opcija postojala i ranije, ali nijesmo mogli definisati sve elemente specijalnog ugovora koji otvara put da se predmet iznese pred Sud u Hagu.

Kako je pojasnio, da bi dvije strane mogle iznijeti svoje stavove i sučeliti argumente u tom sudu, potrebno je da potpišu specijalni sporazum koji se ratifikuje u parlamentima dvije države i omogućava otvaranje postupka pred sudom.

„Mi smo u drugoj polovini prošle godine iskazali naš interes da idemo u tom pravcu. Hrvatska se saglasila, i oni su nam dostavili ekspertsku verziju takvog sporazuma za koju mi smatramo da je dobra osnova koja može da posluži za koncipiranje konačnog teksta, koji bi bio upućen parlamentima“, rekao je Lukšić.

On je naglasio da to što je Hrvatska poslala Crnoj Gori nije predlog za razgraničenje nego, kako je naveo, nužni korak u pravcu otvaranja spora da bi i jedna i druga strana bile u prilici da sudu iznesu argumente.

Upitan da li pitanje Prevlake može uticati na evorpski put Crne Gore, i postoji li bojazan da Hrvatska, u nekom trenutku, blokira pregovore, Lukšić je rekao da ne misli da je takav scenario realan, iz više razloga.

Kako je naveo,obje su strane zainteresovane da se dođe do trajnog rješenja, što znači da postoji bilateralna spremnost. 

„Drugo, Hrvatski sabor je donio rezoluciju o evropskim integracijama ističući da neće bilateralna pitanja koristiti kao instrument za usporavanje pregovora drugih država sa EU. Dakle, u ovom trenutku to ne izgleda kao realan scenario, i zaista vjerujem u naš skori dogovor nakon otvaranja postupka pred sudom u Hagu i donošenje konačne presude“, naveo je Lukšić.

Upitan da li na pregovore može uticati činjenica da su pojedini političari u BiH pokrenuli pitanje Sutorine koja, po njihovom mišljenju, treba da pripadne toj državi, i da se sa time otvara još jedno sporno pitanje sa susjedima, Lukšić je rekao da to pitanje ni u BiH još nije dobilo formalizaciju bilo koje instance. 

„BiH se opredijelila za još jednu provjeru načina na koji je ovaj postupak vođen ranije. Međutim, po nama tu nema postora za bilo kakav razgovor ili preispitivanje onoga što je već ranije na ekspertskom nivou usaglašeno“, kazao je Lukšić. 

On je podsjetio  da je Sporazum o razgraničenju parafiran, i da je „prošao Vladu Crne Gore i Vijeće ministara BiH“.

„Jedino preostaje je da se potpiše i ratifikuje, i time zaista bude dobar primjer kako države na ovim prostorima mogu rješavati bilateralna pitanja kroz dijalog i dobrosusjedske odnose. Nadam će, u narednim sedmicama i mjesecima, BiH donijeti odluku da potpiše sporazum koji je već parafiran. Što se tiče implikacija na pregovarački proces, ne vidim da bi to ni na koji način moglo da utiče na pregovore Crne Gore sa EU“, kazao je Lukšić.

On je ocijenio da pregovori Crne Gore sa EU idu planiranom dinamikom i podsjetio da je već  otvoreno 16 poglavlja.

(CDM)